Piše: Antun Gabrić – Energetski savjetnik
Vjetar kao pogonsko sredstvo za brodove, mlinove i pumpe za vodu prepoznat je još od davnina samo je trebalo naći načina kako ukrotiti tu silnu energiju.Njegovu ćud i varljivu prirodu najbolje su upoznali pomorci tijekom stoljeća prelazeći tisuće milja ili usidreni danima u luci ćekajući povoljan vjetar da bi pokrenuo njihova moćna plovila .Vjetar je prilično nepouzdan izvor energije pošto je ovisan o meteorološkim uvjetima pa je njegovo korištenje obično usporedno sa ostalim izvorima energije a kod obnovljivih izvora energije koristimo ga sa foto naponskim čelijama.U današnje vrijeme, a za potrebe manjih potrošača na tržištu su ponuđene manje vjetro turbine po cijeni od 5000-7000 kn. Koje se u kombinaciji sa još nekim izvorom energije mogu smatrati dostatnim za potrošače sa skromnijim potrebama.
Na nivou Hrvatske gledano ukupnim potencijalom obnovljivih izvora energije vjetro elektrane bi u narednom razdoblju imale snagu oko 320MW a za ukupne svjetske kapacitete to se kreće oko 160 000MW.Kako cijela priča oko obnovljivih izvora prvo kreće kao dio privatne inicijative što je slučaj bio i kod nas gdje je u publikaciji i prezentaciji prednjačio Dr.Majdančić iz Zagreba sa svojim instaliranim postrojenjem na solarni pogon za proizvodnju električne energije.
Poslije dugotrajne bitke sa birokracijom uspio je ishoditi odobrenje za prodaju viška električke energije Hep-u u ulozi tkz.povlaštenog proizvođača .Ministarstvo gospodarstva je u proteklih nekoliko godina zaprimilo 112 zahtjeva za investicije u obnovljive izvore energije a posebno je interesantno da se više od 90% ovakvih zahtjeva odnosi na vjetro elektrane .Dodatni problem ovoj masi zahtjeva čini to da Hrvatska još nema sačinjen atlas vjetrova pa nije u potpunosti poznato gdje i u kojoj mjeri ima povoljnog vjetra jer su dosadašnje informacije dio mjerenja privatnih osoba i kao takove ne moraju se djeliti sa širom javnošću.Dio instaliranih vjetro elektrana već je u funkciji u našem primorskom dijelu te ne samo kao energetski već i gospodarski kapacitet mogu doprinjeti kod zapošljavanja dijela naše industrije.Vjetro elektrane imaju zasigurno čelno mjesto kod proizvodnje tkz. Zelene energije samo će se morati ići prema velikim investitorima radi što veće masovnosti i brzine izrade jer bi se Hrvatska do 2020 trebala približiti kvoti od 20% energije proizvedene putem energana sa obnovljivim izvorima.
Sekcija za obrazovanje D.E. Slavonski Brod.