Piše: Antun Gabrić, energetski savjetnik, Sekcija za obrazovanje Društva energetičara Slavonski Brod
Kada bi rangirali prioritete današnjih ljudskih potreba električna energija bi zasigurno zauzimala vrlo visoko mjesto. Moderni život je nezamisliv bez električne energije jer nam ona koristi kod obavljanja svakodnevnih potreba rasvjete, kuhanja, tv-uređaja, informatičke opreme i pripreme potrošne tople vode. Dostupnost električne energije u domaćinstvu omogućena je putem elektroenergetskog sustava koji je u stalnoj ravnoteži proizvodnje i potrošnje, zato ga je potrebno stalno održavati, razvijati i graditi. Električna energija se proizvodi u elektranama i razvrstavamo ih prema pogonskom gorivu koje koriste u svom radu. U bivšoj zajedničkoj državi Hrvatska je sudjelovala u izgradnji elektroenergetskih postrojenja od nuklearke Krško-Slovenija, termoelektrane Obrenovac-Srbija, termoelektrane Tuzla i Gacko u Bosni i Hercegovini. Hrvatska nije u potpunosti regulirala povrat svojih ulaganja u ove energetske objekte, pa ne može niti participirati u dijelu proizvedene električne energije te dio potreba za strujom podmiruje na međunarodnom energetskom tržištu. Prema nekim izračunima za potrebe domaćinstva u Hrvatskoj utroši se oko 4260 KW/h što nas stavlja u prosijek zemalja Europske unije. Ako bi ovu količinu potrošene električne energije razvrstali prema potrošačima našeg domaćinstva hladnjaci, televizori, perilice i sušilice čine 35 posto potrošnje. Štednjaci, pećnice i ostala kuhala 13 posto, za grijanje i toplu vodu 32 posto, rasvjeta čini 9 posto te ostali potrošači 11 posto ukupne potrošene energije. Iz ovoga se može isčitati da su jedni od većih potrošača perilice i hladnjaci čija starost od 5 do 10 godina čini 80 posto ovih trošila. Pa kada ih već trebamo mijenjati, činimo to s uređajima energetskog razreda "A". Razred energetske učinkovitosti kreće se u rasponu od "A" do "G" s time da "A" znači manju potrošnju energije, a "G" veću. Za hladnjake vrijedi isto pravilo s time da hladnjake kupujemo prema veličini domaćinstva, odnosno, broju članova jer predimenzionalni hladnjak troši više energije, a time i više novaca. Optimalna temperatira u unutrašnjosti hladnjaka preporuča se od +4 do +5 ŻC, a u zamrzivaču oko -18, i smještajem trebaju biti daleko od sunčevog zračenja te 5-10 cm odmaknuti od zida i ostalih uređaja. Štednjak kao kućanski aparat namijenjen je pripremi hrane kuhanjem i pečenjem, treba zadovoljiti neke od kriterija: što kraće postizanje maksimalne temperature, što finiju regulaciju, veliku pouzdanost, što manje akumuliranje topline po prestanku rada i posebno energetsku učinkovitost za pripremu potrošne tople vode, najčešće je u upotrebi akomulacijski električni bojler od 60-80 l koji treba podesiti na što nižu temperaturu vode i po mogućnosti zagrijavati u vremenu niže energetske tarife od 21-6 sati. Kod rasvjetnih tijela preporučeno je ugraditi štedne žarulje jer početno ulaganje u skuplje žarulje nije novi trošak nego razlika u cijeni potrošne energije između klasičnih i štednih žarulja uz nekoliko puta duži radni vijek. I za kraj, pridržavajmo se pravila kod rasvjete: kada ju ne trebaš, nemoj ju niti koristiti.